061 140 222 | ivfbih@gmail.com

200 beba rođeno nakon vantjelesne oplodnje u Klinici "dr. Balić"

Čak 200 beba rođeno nakon vantjelesne oplodnje na Klinici "dr. Balić": Dirljiva priča o sreći Zeničanke Sonje Anić

Prije 15 godina ljekari i bračni par Adem i Devleta Balić, počeli su se baviti postupkom vantjelesne oplodnje. Zahvaljujući njihovoj Ginekološkoj klinici "Dr. Balić" iz Tuzle okončana je teška bitka sa neplodnošću za desetine bračnih parova.

Veliki jubilej, 200. bebu rođenu nakon vantjelesne oplodnje, dočekali su 8. maja, a istog dana rođena je 201. beba. Još 22 žene, koje su prošle postupak vantjelesne oplodnje, očekuju porođaj. Balići idu dalje...

Sonja Anić iz Zenice, koja s porodicom živi u njemačkom gradu Regensburgu, nakon dugogodišnje borbe sa sterilitetom, dobila je dvojicu sinova zahvaljujući vantjelesnoj oplodnji u Ginekološkoj klinici "Dr. Balić".

Borba za bebu

  • Svoju vezu sa današnjim suprugom krunisala sam brakom 2005. godine. Kao i svaki par željeli smo se ostvariti kao roditelji, međutim do toga nije došlo ni nakon pet godina. Naravno da rijetko ko želi sebi priznati da neće postati roditelj, tješiš se da će naredni mjesec biti dobitni. Posjeta "običnim "ginekolozima nije urodila plodom, kažem običnim jer se oni nisu bavili sterilitetom - počinje svoju priču Sonja.

Njen život je promijenio susret sa dugogodišnjom prijateljicom, koja je imala isti problem, a bila je pacijentica doktora Adema i Devlete Balić i upravo se pripremala za inseminaciju (kasnije je dobila trojke op. a.).

  • Nisam oklijevala ni sekunde, već ujutro sam nazvala ordinaciju i dogovorila prvi pregled. Ono što je meni kao pacijentu bilo najbitnije da je neko napokon vidio da imamo problem i njemu pristupio. Bila sam oduševljena dr. Devletom, njenim pristupom pacijentu, riječima podrške koju je pružala nekom ko je očajan i ko želi postati roditelj, a ona je sve to razumjela i dozvolila mi da joj vjerujem. Bila sam sretna već nakon prvog pregleda i osjetila sam u duši da ću postati majka. Uradila sam sve pretrage koje su bile bitne i već u januaru 2012. godine otišla ponovo kod dr. Balić na dogovor za vantjelesnu oplodnju - navodi Sonja.

Postupak vantjelesne oplodnje bio je zakazan u april 2012. godine, a Sonja navodi da se svega jasno sjeća iako je od tada prošlo pet godina.

  • Želja za majčinstvom je nešto najdivnije i da ti neko kaže da je bol nepodnošljiv, ipak bih pristala na sve. Ali na sreću, nije, sve je pod narkozom, zadnje što čuješ je jedno veliko sretno od divnih doktora, koji sve prolaze sa nama pacijentima, koji suosjećaju s nama... Nakon 15 minuta sam se probudila, svi oko mene sretni, jer je punktirano 26 jajnih stanica. Zamislite dupla momčad za nogomet. Otišla sam nakon sat vremena kući, sretna i zadovoljna, a u mislima već bila trudna - nastavlja svoju priču Sonja Anić.

Postupak vantjelesne oplodnje

Prof. dr. Adem Balić objašnjava da postupak vantjelesne ide tako da se jajnici lijekovima "bombarduju" da bi radili nekoliko puta više nego normalno.

  • Cilj vantjelesne oplodnje je da jajnike "natjera" da proizvedu više jajnih ćelija od jedne, koliko je uobičajeno. Tako povećavamo matematičku mogućnost za stvaranje embrija. Zatim odredimo kada će biti ovulacija te ženi dajemo injekciju za sazrijevanje jajnih ćelija. Nakon 36 sati dogovaramo takozvanu punkciju folikula. Tada vadimo jajne ćelije iz janika i to radimo u općoj anesteziji pod kontrolom ultrazvuka. Jajne ćelije odmah idu u laboratoriju, a za to vrijeme suprug da sjeme koje također ide u laboratoriju, gdje se spaja sa ženskom jajnom ćelijom objašnjava dr. Adem Balić.

On dodaje da postoje dva načina vantjelesne oplodnje klasični i takozvana mikroinjekcija.

  • Mikroinjekcija je postupak kada se muška polna ćelija uz pomoć mikroigle ubacuje u žensku polnu ćeliju i pokreće postupak oplodnje. U klasičnom postupku se jajne ćelije i spermiji ubacuju u Petrijevu šolju i pusti ih se da se sami oplode - dodaje dr. Balić.

Dugo očekivana trudnoća

Sonja Anić navodi da je nakon dva dana dobila poziv iz ordinacije i čestitke, jer se čak 19 jajnih stanica oplodilo.

- Datum 25. april 2012. godine neću nikada zaboraviti jer je to bio dan "D" kada je zakazan transfer. Vraćena su mi dva najljepša embrija! Gledala sam ih na ekranu kako su divni ti maleni embriji u obliku cvijeta i molila Boga da ostanu tu u mom stomaku svih devet mjeseci. Sve je bilo gotovo za par minuta, moja dva embrija na toplom, a ostalih 8 zaleđenih koji su čekali neke nove postupke. Uslijedilo je čekanje 14 dana da bi se uradio test iz krvi, ali ja sam nakon devet dana, uradila test koji je pokazao trudnoću. Toliku sreću, kao tada, u životu nisam osjetila. Nisam znala da li da skačem od sreće, plačem, grlim muža, volim čitav svijet, a to samo može osjetiti onaj koji se, kao ja, godinama borio da postane roditelj. To je bila tek bljedunjava linija, a meni je značila sve na svijetu. Nakon 38 nedjelja uredne trudnoće na svijet je stiglo maleno biće, nešto najljepše, nešto moje. Rodio se na Novu godinu te iste 2012. godine, kada smo i započeli borbu za njega. To je najljepši dječak i zove se Andreas - kaže Sonja.

Taj dječak je 18. februara 2017. godine dobio brata blizanca Alexandera, čiji je embrij odmrznut i iskorišten u novom postupku vantjelesne oplodnje

- Naš mali, kako ga od milja zovem Eskim, začet je zajedno sa svojim bratom, a došao nakon skoro četiri godine. Ako me pitate da li bih sve opet isto ponovila, znajte da bih. Sa istim žarom, željom... Ovo nisu "vještačke bebe" kako ljudi koji se sa neplodnošću ne susreću znaju reći, ovo su željene bebe, voljene od onog momenta kada su začete, to su bebe nastale iz ljubavi - zaključuje Sonja Anić.

Kako je sve krenulo

Prof. dr. Adem Balić kaže da je sve krenulo prije 15 godina iz dva razloga. Prvo jer su tada svoje pacijentice upućivali u druge centre, a mali broj tih žena je kasnije zatrudio. A drugo, jer su ih studenti na Medicinskom fakultetu u Tuzli često pitali zašto to ne rade.

  • Naša najveća satisfakcija je to što smo tu metodu donijeli u naše krajeve. Sjećam se rođenja prve bebe 29. marta 2008. godine, to je bio jedan od najsretnih dana u mom životu. Taj postupak se razlikuje od svega ostalog, jer postoji taj momenat neizvjesnosti hoće li doći do začeća. Sreća je još veća kada ti roditelji kasnije dođu sa tom djecom i interesantno je da me ta sva djeca vole iako me nikada ranije nisu upoznala - kroz smijeh kaže dr. Balić.

Dodaje da mu veoma smeta kada se koristi termin "vještačka oplodnja", jer u tom postupku, kako kaže, nema ništa vještačko.

  • Mi samo pomažemo da se ćelije sretnu. Ta riječ odaje u biti da ljudi ovdje ne poznaju dovoljno o čemu se radi i da ne vjeruju u to iako nemaju razloga - dodaje Adem Balić.

Predrasude koje kod mnogih postoje ne mijenjaju činjenicu da nam vantjelesna oplodnja sve više treba, jer je parova sa problemom neplodnosti sve više.

  • Najveći razlog je teška socio-ekonomska situacija. Mladi se duže školuju, nakon toga nemaju posla i zbog svega toga kasno se odlučuju da imaju djecu. Tada već ulaze u godine u kojima su im šanse manje - pojašnjava dr. Balić.

On ističe da je vantjelesna oplodnja samo jedan od načina liječenja neplodnosti te da postoje terapije lijekovima, hirurške metode... Kada je u pitanju vantjelesna oplodnja u Federaciji BiH se još uvijek čeka na zakonsko rješenje.

  • Kao ljekar sa višegodišnjim iskustvom iz oblasti vantjelesne oplodnje, uvidjevši koliko se zapravo parova, nažalost, danas susreće sa problemom neplodnosti, apelujem na zakonodavce da što prije usvoje zakon o vantjelesnoj oplodnji. Sam postupak, zahtijeva, za naše uslove, skupe lijekove, opremu, veliki stručni tim koji sprovodi postupak i zbog toga je plaćanje postupka za parove u našoj državi ponekad i nedostižno. U FBiH parovi nemaju pravo ni na jedan besplatni pokušaj vantjelesne oplodnje, što je u vremenu kada vlada "bijela kuga" porazno - kaže dr. Adem Balić.

U cilju poboljšanja uslova i položaja parova koji se susreću sa problemom neplodnosti, stručni tim Ginekološke klinike "dr. Balić" početko godine proveo je poseban projekat podrške, odnosno omogućio besplatne preglede za 60 parova. Uskoro će taj projekat ponoviti, a sve će blagovremeno objaviti na svojoj Facebook stranici.

Izvor: Faktor.ba